PANGEA

nedjelja, 24.01.2010.

Intervju sa seizmologom dr.sc. Trešimirom Potresićem

Dr. sc. Trešimir Potresić je najpoznatiji hrvatski seizmolog, čovjek koji je cijeli svoj radni vijek podredio proučavanju potresa, zašto tresu i što to uopće tresu. Pozvali smo ga, naravno, zbog aktualnosti, jer, kao što svi znate, Haiti su se protresli na način da su promijenili ne samo krajolik Haitija, već i cjelokupnu povijest umjetnosti. Pitate se kako? Lijepo. Više ne vrijedi ona stara Shakespearovska „Biti ili ne biti“, već „Biti ili Haiti“! Zbog tog, i ne samo tog značaja najnovijeg razornog potresa pozvali smo doktora seizmologije Trešimira.

Gospodine Potresiću, dobro se protreslo, jel da?

Što?

Pa, Haiti!

Ah, to. Da, dobro se protreslo, možda i više nego dobro.

Mislite da je to dobro?

Što?

Pa, Haiti!

Imaju lijepe plaže, koliko sam vidio na internetu.

Ma za potres vas pitam? Doktore Potresiću, zašto baš Haiti?

Pa vidite, prilično je to jednostavno za objasnit. Planet Zemlja se sastoji od tektonskih ploča koje se međusobno, kako da vam kažem, recimo svađaju i dolazi do potresa. Taj potresni prsten, kako ga zovemo u seizmologiji, točno se zna kuda se po svijetu pruža. Haiti se nalazi unutar tog prstena i zato se potres tamo dogodio. A ne, recimo u Istri koja se ne nalazi u tom prstenu.

Doktore, krivo ste me razumjeli. Ja vas nisam pitao „zašto baš Haiti“, zato što je baš u tom prstenu, već zato jer je to siromašna država, razumijete?Bog uvijek protrese siromašne. Sjever Kine, Indonezija, Čile, Krakatau, sad Haiti. Zašto baš njih, to vas pitam?

Zato jer su u potresnom prstenu.

Opet vi, doktore. Ali zašto baš najgori svjetski potresi udaraju siromašne?

Ne bih se složio s vama. A Japan, SAD, što kažete na njih?

A jel? A koliko je tamo ljudi poginulo u potresima u posljednjih dvadeset godina?

Nijedan.

Pa eto vidite!

Što je li vidim?

Pa da to nisu razorni potresi. Bez obzira koji su stupanj Richtera, nitko ne pogine.

Imate pravo, nikad nisam razmišljao u tom smjeru. Stvarno samo gine sirotinja. Čini se da znam odgovor na vaše pitanje. „Sirotinjo i Bogu si teška“, ha, ha ha haaa; zato ih gospodin Bog protrese. Ha ha haaaaaaaaaaa.

Vama je to smiješno?

Nije, oprostite!

Ponavljam, postoji li ijedna država na svijetu koja nije siromašna a da je može pogoditi potres s dosta poginulih? U to se mogu ubrojiti i tranzicijske države.

Pa, recimo Hrvatska. Ona je tranzicijska zemlja, a nalazi se u potresnom prstenu. Ako grune potres, mnogi bi mogli zginut. Posebno je Dubrovnik na klimavim nogama.

Kako to mislite?

Vidite i sami ste zaključili kako tranzicijske zemlje ne pogađaju ozbiljni potresi.

Sad sam se sjetio onoga u Stonu.

Je li bilo poginulih?

Nije.

Znači nije ozbiljan potres. Da bi neku državu zahvatio ozbiljan potres, a ozbiljnost se mjeri u žrtvama, primarni je ralog da je ta zemlja siromašna. U Stonu nije bilo žrtava što znači da to nije ozbiljan potres. I još nešto to znači. Da jug Dalmacije nije siromašan. No u slijedećih nekoliko godina taj dio Lijepe naše, mogao bi zahvatiti ozbiljan potres.

Kako to mislite? Oli je seizmologija toliko napredovala da može predvidjeti potres?

Jest. Predviđanje ozbiljnih razornih potresa, kao što sam danas saznao, mjeri se siromašnošću države. Evo pala mi je napamet i formula. R=-BDP. R je snaga po Richeru koja je jednaka smanjivanjem godišnjeg BDP po glavi stanovnika. Ako on pada primjerice 7,4% posto godišnje tada ga može pogoditi potres od 7,4 Richtera.

Pa kako ste zaključili da će Dubrovnik pogoditi ozbiljan razoran potres u slijedećim godinama?

Pa to biste vi trebali zaključiti, a ne ja. To je vaša branša.

Kako, molim Vas lijepo?

Novinari se bave politikom, a ne seizmolozi, razumijete. Bivša gradonačelnica Dubravka Šuica je godinama radila na nenapretku Dubrovnika koji je iz godine u godinu sve siromašniji i siromašniji. Njezin nasljednjik Vlahušić trudi se koliko god može, a može jako puno, tu politiku održati na stabilnim nogama. Ali kao što smo već rekli; politika na stabilnim nogama koja Dubrovnik vodi u siromaštvo pogodno je tlo za klimave noge, odnosno potres. A dubrovački gradonačelnici i gradonačelnice upravo rade u tom smjeru. Prizivaju potres, razumijete?

Mislite li da je poznati projekt gradonačelnika Vlahušića „prozračni most“, jedna od prevencija mogućeg razornog potresa?

Itekako je moguće. Gradonačelnik projektima poput prozračnog mosta može smanjiti BDP za možda i desetak posto. Prema formuli koju sam danas smislio, to bi značilo da Dubrovnik postaje ultra siromašan i da ga svaki trenutak može strefiti trešnja od 10 stupnjeva po Richeru. Tako bi se Biser Jadrana pretvorio u Biber Jadrana.